Poput svih glazbenih žanrova, elektronička glazba ima bogatu i eklektičnu povijest.
Elektronička glazba je nastala razvojem novih tehnologija i pod utjecajem drugih glazbenih stilova i instrumenata. U njoj možemo pronaći elemente funka, diskoglazbe, hip-hopa, rocka i mnogih drugih žanrova.
Elektronička glazba se dugo kategorizirala kao vrsta alternativne glazbe jer nije pratila mainstream glazbena pravila, no danas većina pop-izvođača u svojim pjesmama koristi elemente elektroničke glazbe…ali kako je sve počelo?
Mastercard i RTL vode te u Neprocjenjivi đir po najboljim glazbenim događanjima diljem Hrvatske. Prati nas i doživi nova iskustva za koja si uvijek mislio da su neostvariva. S nama snovi postaju stvarnost, a svjetske zvijezde tvoji novi plesni partneri u backstageu.
1960.
Tijekom šezdesetih godina plesnjaci su bili popularan oblik zabave. Nastali su plesovi poput „twista”, a rock-glazba je i dalje bila najpopularniji žanr.
Elektronički sintesajzeri bili su skupi i glomazni te su se koristili samo u glazbenim studijima. Mnogim glazbenim umjetnicima takva oprema nije bila dostupna, a situacija se mijenja tijekom sedamdesetih kada sintesajzeri postaju dostupni u manjim veličinama.
1966.
Pjesma “Good Vibrations” grupe The Beach Boys doseže # 1 na Billboardovim glazbenim ljestvicama. Ova pjesma koristi teremin, jedan je od najranijih elektroničkih instrumenata.
1970.
Godine 1970. Moog Music, tvrtka koja se bavila izradom elektroničkih instrumenata, stvorila je Mini Moog – pristupačan, prenosiv, pojednostavljen instrument. Bio je to prvi sintesajzer koji se prodavao u trgovinama. Instrument odmah postaje popularan među rock i jazz glazbenicima, ali ubrzo pronalazi svoje mjesto u disko, pop i
elektroničkoj glazbi.
1970.
Sly and Family Stone bila je glazbena skupina koja je snažno utjecala na druge disko i funk glazbenike. Njihova plesna glazba sa repetitivnim riffom basa postaje inspiracija mnogim drugim glazbenicima, a pjesma Thank You (Falettinme Be Mice Elf Agin) doseže prvo mjesto na glazbenim ljestvicama.
1972.
Osnovan je Roland Corporation. Proizveli su brojne instrumente koji su imali trajan utjecaj na popularnu glazbu, kao što je sintetizator Juno-106, TB-303 bas sintesajzer i bubanj TR-808 i TR-909. Glazbeni magazin Fact je 2016. napisao da je Roland “vjerojatno učinio više u oblikovanju
elektroničke glazbe od bilo koje druge tvrtke u povijesti”.
1973.
Iako osnovan u 60-ima, Cool and the Gang je bend koji je tek početkom sedamdesetih doživio komercijalni uspjeh. Njihova kombinacija diska, soula, funka nastala je pod utjecajem grupe Sly and Family Stone.
1974.
Njemačka eksperimentalna grupa Kraftwerk se smatra pionirom
elektroničke glazbe. Godine 1974. objavljuju četvrti album – Autobahn. Cijela A strana sastoji se od naslovne pjesme, 22-minutne
elektroničke kompozicije koja kroz razne zvučne efekte nastoji prenijeti doživljaj vožnje na autoputu.
1977.
“Saturday Night Fever” kultni je film iz 1977. godine, a u njemu John Travolta glumi disco-plesača. Ovaj film gura disco-pokret u mainstream, a soundtrack postaje enormno popularan. Sigurno ste čuli za “Stayin ‘Alive” od Bee Gees?
1977.
Paradise Garage je diskoteka otvorena 1977. u New Yorku. Glavni DJ kluba bio je Larry Levan, a tu je pokrenut novi žanr – garage house. Iste se godine otvara i The Warehouse u Chicagu. Glavni DJ u ovom klubu bio je Frankie Knuckles i on se smatra “ocem Chicago housea“.
1979.
Održana „manifestacija“ Disco demolition night, gdje su mrzitelji disco-glazbe javno na stadionu čikaške bejzbolske momčadi palili disco-ploče. Ovaj događaj se smatra danom kad je disco umro, ali disco-glazba nije nestala, samo se vratila u underground i počela eksperimentirati s novim zvukovima.
1980-1984.
Budući da početkom osamdesetih disco- glazba više nije popularan žanr, DJ-i su mogli nabavljati ploče po iznimno niskim cijenama. Ali svaki DJ se našao pred kreativnim problemom kako da audiozapis učini drugačijim, stoga eksperimentiranje sa zvukom donosi nove žanrove, poput housea, techna i mnogih drugih.
Neke tehnike koje su DJ-i koristili tada, koriste se i danas. Na primjer, korištenje dviju ploča i prebacivanje između njih kako bi se produžila duljina pjesme ili sempliranje, kada DJ koristi dio pjesme (vokal, instrumentalni dio…) koji pušta iznova i iznova i stvara ponavljajući uzorak.
1981.
Soft Cell je engleski new wave, koji je 1980-ih poharao britanske top-ljestvice. Koristili su sintesajzere kako bi svojoj glazbi dali elektronički osjećaj i imali su jako utjecaj na techno i synthpop. Njihova najpoznatija pjesma je “Tainted Love”.
1983.
New Order izdaju pjesmu Blue Monday. Njihova glazba je dandanas relevantna, a kroz desetljeća rada ostaju upisani kao inovatori u dance-glazbi, ali i spona elektronička glazbe i indie rocka.
1984.
Jesse Saunders je još jedna značajna figura na sceni elektroničke glazbe. Prema Dance Music Hall of Fame njegova pjesma “On and On” je prva snimljena house-pjesma.
1985.
U New Yorku i Chicagu se razvijala house glazba, ali u Detroitu je situacija malo drugačija. DJ-evi poput Juana Atkinsa, Derricka Maya i Kevina Saundersona preuzeli su tehnike korištene u europskoj dance glazbi i pomiješali ih s funkom 1970-ih. Tako je nastao Detroit Techno!
1987.
Frankie Knuckles se smatra ocem house-glazbe. Koristio je 4/4 beatove na kojima se temelji većina današnjih house kompozicija. Njegova poznata pjesma „Your love“ objavljena je 1987.
1989.-1991.
Počeli su se pojavljivati novi podžanrovi, kao što su Ambient, DownBeat i Acid Jazz. Početkom novog tisućljeća trance doseže svoj vrhunac.
1990.
Depeche Mode izdaje svoj najpoznatiji album, Violator. Slant Magazine nazvao je album “esencijalnim mjerilom za pop, rock i elektroničku glazbu”.
1992.
Richard David James, poznatiji pod umjetničkim imenom Aphex Twin, engleski je glazbenik koji je svojim stilom i eksperimentiranjem dobio titulu najutjecajnije figure u suvremenoj elektroničkoj glazbi. Njegova pjesma “Digeridoo” smatra se nagovještajem drum’n’bassa.
1995.
The Chemical Brothers izdaju prvi album Exit Planet Dust. Uvode novi podžanr Big Beat i uspijevaju u popularizaciji elektroničke glazbe i pomažu ovaj stil dovesti u mainstream vode.
1995.-1996.
Legendarna izdavačka kuća Ultra Music Records počinje sa svojim djelovanjem. Pod njihovom kapom djeluju brojni popularni umjetnici i DJ-i (David Guetta, Paul Van Dyk, Tiesto, Deadmau5…)
1997.
Daft Punk izdaju prvi album s megapopularnom pjesmom Around the world, a The Prodigy svoj The Fat of the Landkoji je sadržavao hitove „Smack My Bitch Up“ i „Firestarter“. Iste godine je održan i prvi Electronic Daisy Carnival, festival posvećen elektroničkoj glazbi.
1998.
Fatboy Slim, engleski elektronički glazbenik pomogao je popularizirati
elektroničku glazbu uz pomoć MTV-a. Njegovi videospotovi i glazba su redovito bili nominirani za brojne nagrade.
1999.
Održan prvi Ultra Music festival u Miamiju. Ime je dobio po albumu Depeche Modea iz 1997. godine.
2002.
Tiesto se smatra glavnim DJ-em 2000-ih. Snimao je s brojnim pop-zvijezdama i često je na listama najuspješnijih i najplaćenijih DJ-a.
2003.
Paul Van Dyk, najpoznatiji predstavnik trance glazbe. Godine 2003. objavljuje album „Reflections“ za koji osvaja Grammyja u kategoriji Najbolja elektronička glazba.
2007.
David Guetta izdaje album Pop Life, koji je ostvario veliki komercijalni uspjeh i pretvorio Guettu u svjetsku zvijezdu.
2010.
Skrillex osvaja svijet dubstepom. Njegovo glazbeno izražavanje osvojilo je i nekoliko Grammyja, a dubstep je nekoliko godina držao mjesto najpopularnijeg žanra elektroničke glazbe.
2011.
Swedish House Mafia postaju prvi izvođači elektroničke glazbe koji su nastupili u Madison Square Gardenu. Ulaznice za nastup rasprodane su za rekordnih devet minuta.
2013.
Objavljen dokumentarac “Can You Feel It”. Film je producirao Ultra Records, a u njemu sudjeluju brojne zvijezde elektroničke glazbe, poput Davida Guette, Tiesta, Will.i.ama…
Budućnost elektroničke glazbe…
Koji je sljedeći korak u evoluciji ovog glazbenog stila…? Hoće li nastaviti harati top-ljestvicama ili će opet potonuti u underground?
Elektronička glazba se odlično slaže s drugim stilovima, a trenutno živi u simbiozi s trap– glazbom…Što nose neki novi trendovi, tek moramo vidjeti…
